Beograđani s fakultetom i stanovima žele da napuste grad i presele se na selo: Zbog ovoga menjaju život iz korena i pokreću biznis: "Dosta nam je..."
Dodajte Kurir u vaš Google izborU trenutku kada sve više stanovnika velikih gradova preispituje kvalitet života u urbanim sredinama, jedna beogradska porodica otvoreno razmišlja o radikalnoj promeni: napuštanju prestonice zbog gužve i pokretanju sopstvenog biznisa u mirnijem okruženju. Reč je o bračnom paru, fakultetski obrazovanom, koji želi da napusti beton i ubrzani ritam Beograda i započnu novi život, uz školu jahanja i potpuno drugačiji tempo svakodnevice.
Povratak prirodi i trend koji se širi
Ovakve odluke nisu izolovan slučaj. Poslednjih godina primetan je trend da se porodice iz velikih urbanih centara okreću selu i manjim mestima, kupuju seoska imanja i započinju poljoprivredne i turističke poslove. Mnogi traže više prostora, čistiji vazduh i održiviji način života, ali i mogućnost da pokrenu sopstveni biznis van pritiska urbanog tržišta.
U tom kontekstu, plan ove beogradske porodice uklapa se u širi društveni obrazac, kombinaciju životne promene i preduzetničke ideje zasnovane na prirodi i ruralnom okruženju.
U objavi na Reditu koja je pokrenula diskusiju, par je detaljno opisao svoje planove:
- Moja supruga i ja smo rođeni Beograđani i tu smo ceo život, ali polako sazreva odluka da nam je dosta gradske gužve. Planiramo da zamenimo beton za nešto manje, mirnije i sporije.
Oboje smo fakultetski obrazovani i svestrani, snaći ćemo se sa kojim god poslom da nađemo. Imamo ušteđevinu, imamo po koju nekretninu u Beogradu.
Glavna priča nam su konji. Bavimo se jahanjem godinama (fokus na dresuri i specifičnijim disciplinama). Plan je da otvorimo školu jahanja.
Kako navode, traže lokaciju koja je udaljena maksimalno sat i po od Beograda, po mogućstvu sa direktnom autobuskom ili železničkom vezom, uz prirodu pogodnu za terensko jahanje, ali i dovoljno razvijenu infrastrukturu da omogući normalan život i poslovanje.
Posebno ističu da im je važna i ekonomska održivost: cena zemljišta i kuće do oko 130-150 hiljada evra za veći plac od hektar i po do dva, kao i potencijal lokalnog tržišta za školu jahanja.
Od Banata do Šumadije
U komentarima su se brzo pojavile različite sugestije, a rasprava je pokazala koliko su različiti delovi Srbije danas percipirani kao potencijalno idealni za život.
Jedan od predloga bio je grad Vršac, uz argument da je dobro povezan sa Beogradom i ima redovne železničke linije, što ga čini pogodnim za balans između mira i dostupnosti prestonici.
Drugi korisnici su predlagali Aranđelovac i sela u okolini Pančevo, kao i kombinacije mirnijih naselja poput Ripanj i Leštane, koja nude blizinu prestonice, ali i više prostora i prirode.
Posebno se izdvojio i predlog Subotica, uz opise dobre saobraćajne povezanosti, blizine prirodnih zona i razvijenije infrastrukture, kao i potencijala za konjičke sportove i ruralni turizam u okolnim mestima.
Kao alternative pominjani su i Valjevo i delovi Šumadije, koji nude kombinaciju planinskog terena, šuma i rečnih dolina – što je posebno važno za terensko jahanje i razvoj škole konjičkog sporta.